Fridlandska vrata (Kalinjingrad)

 muzej, fortification (en), Gothic revival (architecture) (en), city gate (en), historic landmark (en)

Fridlandska vrata — jedna su od osam sačuvanih gradskih kapija Kalinjingrada.

Današnja namjena: Prostorije za izložbe i sastanke; privatni muzej s nalazima iz starog Königsberga.

Vrijeme izgradnje: oko 1857–1862.

Fridlandska vrata bila su dovršena posljednja. Njihovim puštanjem u rad završena je — s izuzetkom lučkog fronta — bedemska linija Königsberga. U njihovom oblikovanju uočava se povratak elemenata iz projekata Stülera. Ipak, ne može se sa sigurnošću tvrditi da ih je projektirao sam Stüler. Vjerovatnije je da su inženjeri-fortifikatori preuzeli te elemente s drugih građevina.

Fridlandska vrata imaju širi profil od ostalih gradskih kapija. Čak su šira i od Brandenburških vrata, koja im po strukturi — s dva prolaza i gotičkom dekoracijom — vrlo nalikuju.

Arhitektonski opis:

U odnosu na ranije izgrađene kapije, Fridlandska vrata imaju dva prolaza širine 4,39 m (visina vrha svoda 4,24 m). Vjeruje se da je tokom vremena uočeno da jedan prolaz, uz sve veći promet, dovodi do zastoja, pa je drugi prolaz dodan kako bi se to izbjeglo. Ako se drugi prolaz izuzme, konstrukcija je vrlo slična svim prethodno opisanim kapijama.

Prilikom oblikovanja fasade arhitekti su se suočili s dva izazova. Kod Rossgarten vrata, zid postavljen sa gradske strane stvorio je utisak višeg prolaza, što im je dalo elegantniji izgled. Kod Fridlandskih vrata taj zid ne postoji, pa prolazi izgledaju onako kako ih definira oblik svoda.

Drugi izazov bio je nedostatak središnjeg dijela. Obično se na središnjoj osi zgrade nalazi prozor ili kapija. Ako se taj otvor naglasi povećanjem ili ukrašavanjem, problem oblikovanja je u principu riješen. No kada se u središtu — kao u ovom slučaju — moraju smjestiti dva potpuno jednaka velika otvora, vrlo je teško naglasiti centar. Ipak, pokušaj je učinjen: kontrafor (potporni stub) je spušten, a oba otvora objedinjena su u jednom velikom polju koje je tretirano kao središte. Iznad otvora, međutim, koncept je napušten: ako pri dnu nema kontrafora, pri vrhu je ponovo uveden putem druge konzole. Tu je čak napravljena niša u koju je postavljena skulptura. Na taj je način fasada — prilično monotono — rastegnuta po dužini.

U spomenutoj niši sa stupovima stajala je statua velikog komura Friedricha von Zollerna; danas je nestala. Na jednako oblikovanoj vanjskoj fasadi, u niši na istom mjestu, nalazi se statua velikog majstora Siegfrieda von Feuchtwangena (preživjela je rat, ali joj je nakon 1945. godine, kao i mnogim drugim, odbijena glava).

Sa gradske strane kapija je u dobrom stanju. Nezadovoljavajuće izgleda zazidivanje velikih vrata izvršeno još u njemačko vrijeme. Na vanjskoj strani Fridlandskih vrata i dalje postoji most, koji je kod drugih kapija nestao. Ipak, to nije nekadašnji podizni most iz vremena Teutonskog reda, već dugi, novi čelični most iz njemačkog doba. Nažalost, nalazi se u ruševnom stanju.

Web stranica: www.museum.gazinter.net