Prolosac Brestolac

 Рушевина, утврђење

 Upload a photo

U starijim ispravama i zemljopisnim kartama Proložac je nazivan Brestolac. Na prvi spomen naselja Brestolac i jezera Brestolac na mjestu današnjeg naselja Proložac i Prološkog jezera u jednoj ispravi iz 1279. ugarski kralj Andrija II. je 1217. vlastelinu Andriji od Crucea darovao posjede u blizini Imotskog i to naselje zvano Brestolac. U pratnji kralja Andrije II. nalazio se templarski vitez Poncije od Crucea, a Andrija od Crucea je bio njegov brat. Tada je ugarski kralj Andrija II. krenuo u peti križarski rat, a za namicanje novca za troškove rata prodao je kraljevske krune hrvatskog kralja Zvonimira i kraljice Jelene. Te su se krune čuvale u templarskom samostanu u Vrani, a njima su se krunili i ugarsko-hrvatski kraljevi od 1102. kada je Hrvatska sa Ugarskom stupila u savez.


Prijedlog kralju Andriji II. da proda hrvatske krune dao je templarski magistar Poncije od Crucea. Andrija II je za ovog križarskog rata prodao krunu ugarske kraljice Gisele za 140 maraka, a za dvije hrvatske mogao je dobiti znatno više.Isprava kojom je Andriji od Crucea darovan posjed Brestolac (Proložac) nije sačuvana nego je sačuvan prijepis isprave iz 1279. kojom Felix Croy (Cruce) de Chanels ugovara sa stanovnicima Brestolca (Prološca) slobodnu ispašu njihovih konja u šumi zvanoj Weyga, a taj posjed je dobio 1217. pradjed spomenutog Felixa, od ugarskog kralja Andrije II10. U ovoj ispravi se po prvi put u povijesti spominje naselje "Brestolac" (Proložac) i "lac de Brestolac" (Prološko jezero). Da je Brestolac istovjetno naselje sa današnjim Prološcem, a jezero Brestolac istovjetno jezero sa Prološkim jezerom nalazimo potvrdu na više starih zemljopisnih karata. Tako na zemljopisnoj karti Bosne Cantelia da Vignole iz 1689. na mjestu današnjeg Prološca označeno je naselje Brestolac, na karti Jadranskog mora Vicenza Marie Coronellia iz 1688. na mjestu današnjeg Prološca označeno je naselje Brestolac, a na njegovoj karti Dalmacije iz 1695. označeno umjesto Prološca jezero Brestolac i naselje Brestolac, a isto je označeno na njegovoj karti Dalmacije iz 1700. Na zemljopisnoj karti Dalmacije J.B. Nolina iz 1690. umjesto Prološca i Prološkog jezera označeno je naselje i jezero Brestolac, na karti Jadrana iz 1693., koju je izradio G. Sanson, te na njegovoj karti Bosne iz 1697. označeno je umjesto Prološca naselje Brestolac. Na zemljopisnoj karti, koju je izradio Petar Schenk 1705. umjesto naselja i jezera Proložac označeno je naselje i jezero Brestolac, a isto je označeno i na karti Matthausa Senttera izrađenoj 1709. Zadnji put je umjesto Prološca označen Brestolac na karti Dalmacije Johana van der Bruggena izrađenoj 1737.
Alberto Fortis 1774. spominje Brestolac u svom "Putu po Dalmaciji" kojeg je vidio označenog na Cantelievim zemljopisnim kartama: "Nedaleko od ovog mjesta Cantelio, čija se karta Dalmacije smatra jednom od najboljih, stavlja ušće neke rijeke koju odvodi iz jezera kod Prološca, što mu on daje ime Brestolac".
Pitanje naselja Brestole (Brestolac) postavio je 1896. čitateljima "Starohrvatske prosvjete" suplent na katedri za zemljopis Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, koji je na spomen Brestolca naišao u nekoj ispravi. On pita, gdje je u Dalmaciji bio Brestol? Pišući da je to bio gospodski dvorac ili seoska naseobina sa nekom kulom, te spada u novi vijek. Ovaj podatak mu je osobno potreban , a na korist razvitka povijesti domaćeg zemljopisa.
Za Belina nasljednika Stjepana VI (1270-1272) u Hrvatskoj su nastale teške prilike, u to su se doba u Dalmaciji vodile jake borbe među gradovima. One su postale još žešće nakon 1272. za Ladislava III (1272-1290). On nije mario za Dalmaciju. Stoga je ona primila protektorat napuljskog kralja Karla. Ovim neredima okoristili su se hrvatski velikaši Šubići, naročito ban Pavao, koji je 1283. postao pravim hrvatskim banom. Za dinastičkih borbi između posljednjeg Arpadovića Andrije III i Anžuvinca Karla Martela ban je Pavao 1292. dobio od Karla na dar svu Dalmaciju i Hrvatsku. Da bi i kralj Andrija pridobio za sebe Pavla, moćna i utjecajna velikaša i odvojio ga od Anžuvinaca, nije štedio u darovima. On daruje Pavlu svu Dalmaciju i Hrvatsku u nasljedstvo. Ujedno mu je u nasljedstvo dao i bansku čast. Sada je ban Pavao vladao čitavom Hrvatskom, pa tako i Prološcem.


POVIJESNI SPOMENICI

Ostatke prapovijesnih gomila i gradina nalazimo u Prološcu nad Vrbinom, Kokića Glavici, Badnjavicama, Prgometovoj gradini, Zujića gradini, gomile u Šumetu, Postranju i na Mandića kuku, dva zemljana tumula nalaze se u polju na položaju Čanjavice.Tragovi prapovijesnih naselja zamjećeni su na oranicama Banjevca i Podluga na polju u Prološcu. Gradina nad Vrbinom nalazi se između Prološkog Blata i Vrbine, s dvije strane je zaštićena ponorom Prološkog blata (južna) i vrtačom Vrbina (sjeverna), a sa zapadne strane i istočne, suhozidnim bedemima s istaknutim gomilama.Stara je preko 3000 godina, ima i sada očuvane zidove. U njenoj blizini su tri manje prapovijesne gomile, dvije na padini jugoistočno prema Postranju, a jedna sjevernije na kosi Brda.Malo niže tvrđave u Badnjavicama tri su pećine, zvane mala, srednja i velika pećina. One nisu istražene i teško je objasniti jesu li u prastaro doba bile nastanjene. Pred malom pećinom su godine 1895. našli brončano koplje.








Na desnoj obali Suvaje, kod mlinice Ante Olujića u Badnjavicama, pronađena je u hrpi kamenja 1883. zavjetna ploča s basreljefom božice Dijane. Taj se basreljef neko vrijeme nalazio u posjedu Joze Župića Sinjanina, a kasnije ga je kupio Arheološki muzej u Splitu za 25 forinti, što je u ono vrijeme bio veliki novac. On se datira u sredinu 2.st., a smatra se da je to najstarije singirano kiparsko djelo u Hrvatskoj. Visok je 36, a širok 17 cm. Božica koju predstavlja bila je jedno od najpopularnijih antičkih ženskih božanstava. Duje Rendić Miočević je Dijanu iz Prološca ocijenio najsavršenijim prikazom ovog božanstva na našim prostorima.


Spomenik posvećen Mitri pronađen je 1997. u groblju Sv. Mihovila u Prološcu.
Taj spomenik sadrži slijedeći natpis:
Avers
INVIC(to) MITHR(e)
STATI(vs) VRSVS ET VRSINVS
PATER ET FILIVS V(otum) L(ibentes) P(osuerunt)

Prijevod: U pobjedu s Mitrom podižu Vrsus i Vrsijan otac i sin.
Revers
STATI VRSVS ET VRSIVNS
PATER ET FILIVS V(otum) L(ibentes P(osuerunt)
Prijevod: Podižu Vrsus i Vrsijan otac i sin


Ovo perzijsko božanstvo bilo je kratko vrijeme čak i takmac kršćanstvu, da bi u 5.st. nepovratno nestalo.66 Taj kult je iščezao jer je podržavao robovlasnički sustav rimske države i božanski status cara, za razliku od kršćanstva, koje se prema svemu tome postavilo revolucionarno propovijedajući na osnovi Evanđelja socijalnu pravdu i moralnu jednakost svih građana u Carstvu. Tako je kršćanstvo sebi utiralo put do duša ljudi tog vremena pa i u krajevima Dalmacije u to doba.






Zanimljivo je da se ovakav sličan reljef nije našao u Dalmaciji, ali je s kraja 3. i početka 4.st. nađen u Jajcu. Ovo perzijsko božanstvo je krajem 3. i početkom 4.st. u antičkom Prološcu imalo hram (mithreum) što će kazati da je u Prološcu za njegovo bliže ili šire područje, imalo organiziranu općinu svojih vjernika.


Mitraizam je svojim religioznim idejama bio čak i pogodan za Rimsko carstvo, jer nije na rimske carske strukture utjecao destruktivno, pa je uživao i veće privilegije. Zatim je u svom religiozno-socijalnom programu pružao oproštenje grijeha, carevima obećavao prijestolja, a vojnicima pobjede. Ipak, od vlasti i vojske favorizirani mitraizam nije pored kršćanstva mogao biti univerzalna religija, koja je rimskom društvu mogla dati odgovarajući politički i socijalni pravac. Tako je nakon pojave kršćanstva, zajedno s ostalim antičkim kultovima, brzo iščezao.
Na području Prološca nailazimo na veliki broj nadgrobnih spomenika - stećaka, to su nadgrobni spomenici naših pradjedova bez obzira na to kojoj su vjeri pripadali, na većini njih je uklesan križ koji bogumili (patareni) nisu štovali. Stećci su naša specifičnost, takvih nadgrobnih spomenika nema ni u jednoj zemlji, pa ni u Bugarskoj, iz koje se širila bogumilska vjera u naše zemlje. Stećcima je zapadna granica baš Imotska krajina. Stećci su općenito kameni, monolitni, vodoravni ili uspravni nadgrobni spomenici s postamentom ili bez njega.Kvalitetom i kvantitetom nesumnjivo su najbogatija arheološka i kulturna ostavština kasnog srednjeg vijeka na ovom području.




U Prološcu u centru mjesta, na lijevoj strani Suvaje, nalazi se stećak sljemenak, udaljen 50 m od mosta, a okrenut je smjeru jug-sjever. Stećak je slijedećih dimenzija: dužina je u gornjem dijelu 115 cm, u donjem 92 cm, širina u gornjem dijelu iznosi 80 cm, u donjem 68 cm i visina 140 cm. Na južnoj strani stećka uklesan je stilizirani ljiljan, a iznad ljiljana su na izbočenom dijelu strehe trolistovi. Ovaj ljiljan nas navodi na vladanje Anžuvinaca u Hrvatskoj.

Turci su gradili svoje kule po Prološcu (Grabovci, Kraljevići, Olujići, Samardžići, Bonovili, Mikulići itd.). Izgradili su i najvažniju kulu-osmatračnicu u Badnjavicama. Donja kula u Badnjavicama je postojala i prije Turaka.Tvrđava u Badnjavicama nalazi se na brdu zvani Čavao, a sastoji se od donje starohrvatske tvrđave i gornje kule osmatračnice koju su sagradili Turci. Gornja kula-osmatračnica visoka je 12 m i sastoji se od tri kata. Ispod nje se nalaze četiri utvrde jedna iznad druge, koje su povezane vratima i prolazom.Na najvišoj litici je četverokutna kula, a sastojala se od tri kata, odjeljena gredama. Kula je imala više promatračnica i puškarnica tako raspoređenih da su omogućavale promatranje i obranu sa svih strana.




U kulu se ulazilo pomoću ljestava, jer su se vrata nalazila tek na ulazu u prvi kat, nekih 5 m iznad podnožja kule. Oko kule je bila ograda, od koje se danas vide samo kameni ostaci. Između donjih utvrda i gornje kule postojala je lako hranjiva veza pomoću strmog puteljka.U tvrđavi u Badnjavicama za vrijeme turske vladavine je bilo ukupno 12 osoba i to: dizdar (zapovjednik), ćehaja (njegov pomoćnik), imam (muslimanski svećenik), vratar, anbardžija (magaciner), tobdžija i šest vojnika (posadnika).

Izvor: Službene stranice Općine Proložac (www.prolozac.hr)

Novi sadržaji
Raspored utamica malonogometnog turnira
Malonogometni turnir mladih Imotske krajine 2015
Đir za zdravi život
Šesta biciklijada Imotske krajine "Đir za zdravi život!"
Časopis RiČ na kioscima!
Turnir mladih 2013
Tablice
Raspored i rezultati
Banner
Banner
Banner
razno_small (8).jpg
Copyright © 2010 Kulturna udruga KUM
All Rights Reserved.
www.kum-prolozac.hr/index.php?option=com_content&view=a...