Veletin (Bjelimići)

 утврђење  Add category

 Upload a photo

Tvrđava Veletin pripadala je župi Zagorje koja je u 15. vijeku u posjedu vlastele Kosače.

Veletin je smješten na desnoj obali rijeke Neretve između naselja Ocrkavlja i Doljana na području Bjelimića, na visoko uzdignutoj stijeni iznad korita Neretve (oko 400 metara). Tvrđava je nepravilnog četverougla. Prilaz tvrđavi je sa jugoistočne strane. Na ulazu je kamena stolica uklesana u živoj stijeni. [1] Tvrđava se prvi put spominje u historijskim izvorima 29. juna 1442. godine. Tada tvrđava već ima svoje podgrađe. U dokumentu se navodi da je Vukac Deković iz podgrađa Veletina koji je u Bosni (Vochaç Dechouich de subtus castrum Velletin prouintie Bosine) ugovorio šestogodišnju službu i izučavanje zanata kod kožara Radete Nenkovića. [2] Veletin se spominje u poveljama za Stjepana Vukčića Kosaču (1444 – Veletin Vsagorie castello con contato; 1448 – castrum Welletin; 1454 – civitate Velletino cum castris et pertinentiis suis). [3] Početkom aprila 1465. godine podignuta je tužba protiv braće Radelje i Miobrata Dragovića ljude bosanskog vlastelina Jurja Čemerovića iz Podveletina (de Subtus Velletin rusticos Jurgi Cemerouich de Bosina). [4] Na širem području su značajni lokaliteti sa stećcima koji ukazuju na naseljenost područja.

Reference[uredi | uredi izvor]
Vrati se na vrh ^
bs.wikipedia.org/wiki/Veletin
U kasnom srednjem vijeku Bjelimići su bili unutar upravnog kotara (contato) srednjovjekovnog Veletina. Veletin je sa svojim upravnim kotarom spadao u župu Zagorje koja je i pripadala bosanskoj državi. Nezna se da li je prije ova župa bila u posjedu humskih velmoža Sankovića. U XV vijeku župa Zagorje bila je u posjedu humskih vojvoda Kosača. Iako su Bjelimići bili u njihovom posjedu, izvori od 1442. do 1465. navode da su u Bosni (Anđelić 1982: 112). Sam Veletin prvi put se spominje u historijskim izvorima 1442, a onda tri puta tokom 1465. Jedan dubrovački izvor od 29. juna 1442. spominje da Veletin (sa čitavim Bjelimićima) pripada Bosni. Izvor od 4. aprila 1465. donosi zaključak da je upravitelj grada u to doba bio poznati vlastelin Juraj Čemerović (Anđelić 1975: 118-119; 1982: 100-103). Juraj Čemerović je bio poznati diplomata koga je vojvoda i herceg Stjepan Kosača nekoliko puta slao u Italiju. Čemerovići su imali svoj dvor u Odžacima (nedaleko od sela Doljani) kao i svoje posjede, koji su kasnije bili u timaru begova Šurkovića (Anđelić 1982: 88, 99). Grad Veletin se spominje kao posjed Kosača u poveljama iz 1444, 1448. i 1454. Nema podataka o funkcioniranju grada u periodu Osmanlija. Utvrđenje Veletin je sagrađeno daleko od saobraćajnica, ali se u povelji iz 1442. spominje njegovo podgrađe, gdje se danas nalazi selo Ocrkavlje. Ovaj dio hercegove zemlje pao je pod osmansku vlast još 1465. godine. Doljani se spominju u popisu sandžaka vilajeta Hercegovina koji je napravljen u periodu od 1475. do 1477 (Aličić 1985: 209, 353, 467, 483).[1]
bs.wikipedia.org/wiki/Bjelimi%C4%87i