Okruglo
Bosnia and Herzegovina /
Republika Srpska /
Rogatica /
World
/ Bosnia and Herzegovina
/ Republika Srpska
/ Rogatica
selo
Add category
Selo Okruglo
autor: Mirsad Durmišević
photos.wikimapia.org/p/00/04/25/40/80_big.jpg
Selo Okruglo nalazi se u jugoistočnoj Bosni, administrativno pripada opštini Rogatica, MZ Osovo. Nalazi se 6 kilometara* vazdušne linije sjeveroistočno od grada Rogatice, na 734 metra nadmorske visine* u sjeveroistočnom dijelu šatorovsko-okrugljanske kotline (kotlinskog proširenja). Geografske koordinate su: φ=43°50'1,78'' s.g.š.* i λ=19°03'14,46'' i.g.d*. Sa opštinskim centrom selo je povezano asfaltnim putem u dužini 8,5 kilometara* .
Šatorovsko-okrugljanska kotlina ima izdužen oblik i pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Dužina kotline je oko 3 km, a širina oko 1,2 km. Nadmorska visina kotline je oko 700 metara nadmorske visine. Kotlina je sa svih strana okružena dijelovima prostrane površi. Sa sjevera je ograđuje Ljubeš (935 m.), sa istoka Gajevi (1154 m.), sa jugoistoka Tmor (1342 m.), sa juga Goletica ( 1013 m.) i sa zapada Koštica (1019 m.).
Morfoloski je cijelo ovo područje, u stvari, jedna velika površ, na mnogim mjestima ispresijecana manjim ili većim dolinama, pretežno zatvorenog tipa. U njoj su spustene tri male kotline: osovska, šatorovsko-okrugljanska, seljanska i nešto prostranija rogatička kotlina. Kotline su međusobno spojene dolinskim suženjima klisurastog izgleda. Svaka od ove četiri kotline nalaze se oko 100 m jedna iznad druge. Ova površ najvećim dijelom je geološki sastavljena od trijaskih krečnjaka, a manjim dijelom od jurskih i neogenih slojeva stijena . U stijenama preovladava mehaničko raspadanje, dok je karst plitak i sporadičan, bez velikih i izrazitih karstnih oblika. Zemljište je mjestimično ispresijecano mladim rasjedima i duž njih su spustene potoline u kojima su se obrazovala jezera u pliocenu i diluvijumu. Otuda na dnu kotlina i po njihovim obodima ima jezerskih sedimenata. Povlačenje vode iz ovih jezera prema Drini, odnosno Panonskom bazenu, ostavilo je na stranama kotlina nekoliko terasa koje odgovaraju pojedinim fazama tog povlacenja i nalaze se na raznim nadmorsim visinama u kotlinama. Za vrijeme oligomiocena Sutjeska, Rakitnica i Prača, odnosno doline tih rijeka nisu imale sadasnju dubinu. Njihovo usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces spomenutih rjeka počeo je u vrijeme srednjeg miocena i vršio se tokom pliocena. Sama površ na kojoj se razvijaju ove rjeke formirana je tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Dolina Drine, kao i doline spomenutih rjeka, starije su od pleistocena (ledeno doba). Prije isijecanja svojih dolina, ove rjeke su punile jezera koja su postojala u pliocenu.
Od zaseoka Podubac do Ljučica jugozapadnim dijelom šatorovsko-okrugljanske kotline protiče riječica Sućeska. Na izlasku iz šatorovskog-okrugljanskog kotlinskog proširenja, od Ljučica do Prosjeka u selu Seljani u Krivim stranama dolina Sutjeske se sužava. Riječica probija klisuru između Debelog brda i Orlje brda, a duga je oko 2 km. Širina riječnog korita je ranije bila i do 5 m, a dubina do 1,5 m. Na riječici je bilo više jazova, na kojima su se djeca iz Okruglog, Šatorovića, Osova kupala u toplim ljetnim danima Međutim, zbog krškog sastava zemljišta, rijeka je našla ponor na izlasku iz osovske kotline. 1939 godne ovaj tok se izgubio, a obrazovala se tipična suhodolina u sušnom dijelu godine, od osovske do seljanske kotline(riječnog proširenja). U jesen i proljeće, za vrijeme padanja obilnih kiša i topljenja snijega koritom protiće voda, pošto ponori ne mogu uvjek da prime svu količinu vode.
Na području kotline ima nekoliko manjih tokova koji se ulijevaju u Sućesku. To su Trnovik i Nova voda u selu Okruglom, a na jugu kotlinskog proširenja kod sela Tmorni Do potok Brestovik. Ovi potoci nastaju od istoimenih izvora. Izvori su lijepo uređeni. U Okruglom je 1931. godine uređena voda. Izgrađen je rezervoar, kraći vodovod i česma sa koritima za napajanje stoke. Poslije 1945 god. uređena je voda kod škole na Trnoviku i Tmornom Dolu.
Naselje je razbijenog tipa i smješteno u sjeveroistočnom dijelu šatorovsko-okrugljanske kotline. Naselje čine zaseoci: Okruglo u užem smislu, Tmorni Do, Dubac, Glavica i Gajevi.
Popisom 1991 godine u selu Okruglo je bilo 131 stanovnik (95 Muslimana-Bošnjaka i 36 Srba).
Bošnjačka prezimena (Famelije) su: Okruglo u užem smislu (Durmišević, Šabanić, Osmanović, Ramić, Ohranović, Džanko, Mirvić, Hodžić),Tmorni Do (Mešić, Šabanić, Konaković, Begić), Dubac (Šabanić).
Srpska prezimena su: Glavica (Obrenovići), Dubac (Lubarda), Gajevi (Šalić, Obrenović i Šarenac).
* Podaci udaljenosti, nadmorske visine, φ i λ se odnose na Okruglo u užem smislu - česma.
autor: Mirsad Durmišević
photos.wikimapia.org/p/00/04/25/40/80_big.jpg
Selo Okruglo nalazi se u jugoistočnoj Bosni, administrativno pripada opštini Rogatica, MZ Osovo. Nalazi se 6 kilometara* vazdušne linije sjeveroistočno od grada Rogatice, na 734 metra nadmorske visine* u sjeveroistočnom dijelu šatorovsko-okrugljanske kotline (kotlinskog proširenja). Geografske koordinate su: φ=43°50'1,78'' s.g.š.* i λ=19°03'14,46'' i.g.d*. Sa opštinskim centrom selo je povezano asfaltnim putem u dužini 8,5 kilometara* .
Šatorovsko-okrugljanska kotlina ima izdužen oblik i pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Dužina kotline je oko 3 km, a širina oko 1,2 km. Nadmorska visina kotline je oko 700 metara nadmorske visine. Kotlina je sa svih strana okružena dijelovima prostrane površi. Sa sjevera je ograđuje Ljubeš (935 m.), sa istoka Gajevi (1154 m.), sa jugoistoka Tmor (1342 m.), sa juga Goletica ( 1013 m.) i sa zapada Koštica (1019 m.).
Morfoloski je cijelo ovo područje, u stvari, jedna velika površ, na mnogim mjestima ispresijecana manjim ili većim dolinama, pretežno zatvorenog tipa. U njoj su spustene tri male kotline: osovska, šatorovsko-okrugljanska, seljanska i nešto prostranija rogatička kotlina. Kotline su međusobno spojene dolinskim suženjima klisurastog izgleda. Svaka od ove četiri kotline nalaze se oko 100 m jedna iznad druge. Ova površ najvećim dijelom je geološki sastavljena od trijaskih krečnjaka, a manjim dijelom od jurskih i neogenih slojeva stijena . U stijenama preovladava mehaničko raspadanje, dok je karst plitak i sporadičan, bez velikih i izrazitih karstnih oblika. Zemljište je mjestimično ispresijecano mladim rasjedima i duž njih su spustene potoline u kojima su se obrazovala jezera u pliocenu i diluvijumu. Otuda na dnu kotlina i po njihovim obodima ima jezerskih sedimenata. Povlačenje vode iz ovih jezera prema Drini, odnosno Panonskom bazenu, ostavilo je na stranama kotlina nekoliko terasa koje odgovaraju pojedinim fazama tog povlacenja i nalaze se na raznim nadmorsim visinama u kotlinama. Za vrijeme oligomiocena Sutjeska, Rakitnica i Prača, odnosno doline tih rijeka nisu imale sadasnju dubinu. Njihovo usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces spomenutih rjeka počeo je u vrijeme srednjeg miocena i vršio se tokom pliocena. Sama površ na kojoj se razvijaju ove rjeke formirana je tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Dolina Drine, kao i doline spomenutih rjeka, starije su od pleistocena (ledeno doba). Prije isijecanja svojih dolina, ove rjeke su punile jezera koja su postojala u pliocenu.
Od zaseoka Podubac do Ljučica jugozapadnim dijelom šatorovsko-okrugljanske kotline protiče riječica Sućeska. Na izlasku iz šatorovskog-okrugljanskog kotlinskog proširenja, od Ljučica do Prosjeka u selu Seljani u Krivim stranama dolina Sutjeske se sužava. Riječica probija klisuru između Debelog brda i Orlje brda, a duga je oko 2 km. Širina riječnog korita je ranije bila i do 5 m, a dubina do 1,5 m. Na riječici je bilo više jazova, na kojima su se djeca iz Okruglog, Šatorovića, Osova kupala u toplim ljetnim danima Međutim, zbog krškog sastava zemljišta, rijeka je našla ponor na izlasku iz osovske kotline. 1939 godne ovaj tok se izgubio, a obrazovala se tipična suhodolina u sušnom dijelu godine, od osovske do seljanske kotline(riječnog proširenja). U jesen i proljeće, za vrijeme padanja obilnih kiša i topljenja snijega koritom protiće voda, pošto ponori ne mogu uvjek da prime svu količinu vode.
Na području kotline ima nekoliko manjih tokova koji se ulijevaju u Sućesku. To su Trnovik i Nova voda u selu Okruglom, a na jugu kotlinskog proširenja kod sela Tmorni Do potok Brestovik. Ovi potoci nastaju od istoimenih izvora. Izvori su lijepo uređeni. U Okruglom je 1931. godine uređena voda. Izgrađen je rezervoar, kraći vodovod i česma sa koritima za napajanje stoke. Poslije 1945 god. uređena je voda kod škole na Trnoviku i Tmornom Dolu.
Naselje je razbijenog tipa i smješteno u sjeveroistočnom dijelu šatorovsko-okrugljanske kotline. Naselje čine zaseoci: Okruglo u užem smislu, Tmorni Do, Dubac, Glavica i Gajevi.
Popisom 1991 godine u selu Okruglo je bilo 131 stanovnik (95 Muslimana-Bošnjaka i 36 Srba).
Bošnjačka prezimena (Famelije) su: Okruglo u užem smislu (Durmišević, Šabanić, Osmanović, Ramić, Ohranović, Džanko, Mirvić, Hodžić),Tmorni Do (Mešić, Šabanić, Konaković, Begić), Dubac (Šabanić).
Srpska prezimena su: Glavica (Obrenovići), Dubac (Lubarda), Gajevi (Šalić, Obrenović i Šarenac).
* Podaci udaljenosti, nadmorske visine, φ i λ se odnose na Okruglo u užem smislu - česma.
Nearby cities:
Kordinate: 43°50'15"N 19°3'4"E
- Glavica 0.6 km
- Tmorni Do i seoska imanja 0.8 km
- Općina Rogatica 1.9 km
- ARNAUTOVIĆI 6.4 km
- ČUKOJEVIĆI 6.7 km
- mrče SOKOLAC 10 km
- vlahoviću 19 km
- Selo Stoborani 20 km
- kraljica 21 km
- Perućac (jezero) 30 km
Comments